Elektronska nautička novina
Povratak na početnu stranicu
 
| Podijeli ili spremi u Favorite
  ENGLISH (powered by Google translate)  
 
Što je ostalo od Croatia Boat Show sajma?
Uprkos svojoj neprimjerenosti (kad su mala plovila u pitanju) Splitski sajam nautike svake je godine ipak nudio pregršt izlagača i novih proizvoda, iz čega se moglo izdvojiti popriličan broj gumenjaka i opena. Ove je godine čini se, knjiga došla na dva slova...
Naslovnica
Foto galerija



 
ANKETA
  NALAZITE SE U > EKOLOGIJA
26.5.2008 6:00:05   
Devastacija svjetskih mora

Devastacija svjetskih mora

   Istraživanjem samo jedne od najvažnijih djelatnosti vezanih uz more, podmorska istraživanja i radove po morskom dnu, došlo se do podatka da je čak i takvo nepristupačno prostranstvo do sada istraženo ili devastirano u nešto manje od 20% ukupne površine. Obzirom na ritam kojim napreduju takva istraživanja u bliskoj budućnosti ni najnepristupačniji dijelovi morskoga dna neće ostati nedirnuti. Jedna od čovjeku najvećih nepoznanica, jedinstvena biološka i ekološka oaza koja živi u blizini podmorskih vulkana na vrlo velikim dubinama i koja opstaje hraneći se otrovima koje izbacuju takvi vulkani, nije čovjeku dovoljno važna pa se užurbano radi na tome da se i taj tajanstveni svijet i neprocjenjiva biološka raznolikost zgazi u potrazi za metalima kojima su takvi vulkani prebogati.
   Fotografija u naslovu snimljena je na zapadnim obalama Afrike na jednom od novogradnji takozvanih FPSO platformi (brod-platforma), a zelenilo koje se siri morem kemikalija je kojom se ispiru sustavi. Komentar nije ni potreban...
   Krenimo od takozvanih offshore djelatnosti ( naziv za priobalne djelatnosti po morskom dnu, naftna industrija, polaganja kablova i sl.) koje su doprinijele stradavanju Sjevernog mora, Kineskog mora, Istočne obale Sjeverne Amerike i Meksičkog zaljeva, zapadne obale Afrike koje vrve od platformi i brodova vezanih uz Offshore industriju. Tu su još i Crveno more, Perzijski zaljev, Beringovo more i dijelovi Pacifika, a nije zaobiđeno ni Sredozemno more. Posebno smo naravno osjetljivi na Mediteran koji svakim danom biva sve prometniji, a utjecaj svih ljudskih aktivnosti na Sredozemnom moru dovode ga u poziciju najugroženijeg od svih mora.
   U ostalim ljudskim aktivnostima na morskoj površini stanje je puno gore, odnosno zastrašujuće, obzirom da osim područja oko polova nema više niti jednog dijela morske površine koja nije zahvaćena nekom od ljudskih aktivnosti od kojih je većina štetna po utjecaj na more i njegovu izvornost.
   Naše Jadransko more s kojim se tako rado hvalimo kao posebno čistim morem posebno će biti ugroženo u vremenima koja dolaze. Svi smo na žalost svjesni da će biti učinjeno sve ono što treba biti učinjeno da se profitu, a samim time i devastaciji, dozvoli da i dalje nastave svoj put uništenja okoliša do granica koje nam nisu posve jasne, a vrlo je vjerojatno da će te granice doseći moment kad će povratak na staro biti nemoguć.
   Od onih stvari koje sami možemo učiniti kao pojedinci da se ta devastacija, ako ne zaustavi onda barem uspori, je da pripazimo na svoj odnos prema bacanju bilo kakvih otpadaka u more ( od najlonskih vrećica, stakla, ambalaže pa čak i ostataka hrane) kojim prekrivamo morsko dno i onemogućavamo život vrlo osjetljivoj ekološkoj zajednici. Ovome možemo dodati i naš utjecaj na vlastitu djecu i prijatelje, a ukoliko se i posvađate s nekim neznancem oko bacanja otpada u more, znajte da ste svakako u pravu i da će vaš glas naći put do svijesti onih koji misle da je more tek neizmjerno veliki bunar za njihovo smeće.
 
   Gumenjaci.com
Print | Pošalji prijatelju | Komentiraj članak (1)

komentari članaka
Jedan od onih.
Naravno, kada laik vidi na moru objekt bilo kakve vrste, npr: platforma prvo što mu pada napamet je zagađenje, jer naravno more pokriva sve tragove. Nije ni zanemarivo da se na takvim objektima događaju nesreće, ali gledajući u prošlost koliko je trebalo tankera za naftu potonuti, to jest, koliko je sirove nafte trebalo iscuriti u more da bi se brodovlasnicima stalo na rep sa brodovima koji su debelo pod standardom… EXXON VALDEZ, 24-03-1989 Aljaska US, 40.9 milijuna litra sirove nafte izliveno u moru!!! Tek je 2000 godine potpisao sporazum o u Parizu o kontroli standarda brodova. Ljudi neznanju da baš zbog takvog stajališta, vlasnici platformi su se okrenuli ka okolišu, tako da s danas prate i smanjuju emisije od generatora i pogonski strojeva, iz klima uređajima i frižiderima više ne cirkulira FREON, hidraulično ulje zamijenjeno je uljem na bazi vode, blato za bušenje više nije na bazi ulja nego vode, čak i najobičnija maziva za generalnu upotrebu sada nose znak „prijazno okolišu“…ljudi nikad neće naučiti sagledati stvari sa svih stran..npr. u Jadranu postoji već duži niz godina platforme koje buše i rade, no ja se ne sječama dali je na vijestima bilo riječi o zagađenju sa takvih objekata….čudno da zar ne?! jer platforme su stacionarne duže vrijem na jednom mjestu i nemaju kamo pobjeći, kao što čovjek ne može pobjeći od istine da za njegov moderan svijet treba puno energenta, te da takvi objekti služe tome da se to i dobije. Na drugoj strani nitko ne štedi npr. Električnu energiju zato jer misli da bi možda sa time ne samo uštedjeli na novcu, nego da se redukcijom štede i sirova goriva koja pokreću termoelektranu, te da se smanjenjem potrošnje takvog energenta, smanjuju i emisije!!!!. Malo ljudi zna da veliki ratni brodovi sadržavaju dva pogona, a jedan od njih je uvijek nuklearni. Zato se Ameri vježbaju u našem moru njihovu ratnu flotu. NATO ne znači samo ujedinjenje, danas to znači pridobi saveznika, te njega iskoristiti kao deponiju. Pomalo djeluje tragikomično kako ljudi uvijek nasjedaju na jeftine medijske fore koje udaljavaju pažnju od stvarnosti, no ipak ljudski duh je takav. Lakše je uperiti prst i kazati: „ti si kriv!“ nego da se nešto konkretno učini u podizanju ekološke sivjeti mlađim generacijama.
Božićna priča

Priča o božiću provedenom daleko od kuće i rodbine koju jednostavno morate pročitati...
Gore ne može...!

Prolazi tko zna koja po redu godina famoznih nebuloza kojima je skupina šerifa odlučila uvesti reda u HR ronjenje! Ta čuvena floskula nemilo se rabi od toga dana, a pogledajmo danas kako su razni šerifi konačno UREDILI naše ronjenje...može li biti gore!
Dekompresijska bolest

Dekompresijska bolest jedna je od onih zbog koje je ronjenje kao sport došlo na jako loš glas. Ivan Šoša opisao nam je ovu bolest na vrlo jednostavan naćin pa preporučamo da svakako pročitate ovaj članak.
Pijanstvo velikih dubina

Na radost uredništva G.com-a, a i na vašu također, dobili smo novog stručnog suradnika za područje ronjenja, pa ćemo tako ubuduće imati priliku čitati opširne tekstove i stručne savjete vezano za ovu tematiku koju možete nači u poglavlju AQUALUNG. Evo i prvog teksta na temu u naslovu. Molimo čitatelje za svoj komentar kako bi ohrabrili Ivana u njegovom radu...
Devastacija svjetskih mora

Istraživanjem samo jedne od najvažnijih djelatnosti vezanih uz more, podmorska istraživanja i radove po morskom dnu, došlo se do podatka da je čak i takvo nepristupačno prostranstvo do sada istraženo ili devastirano u nešto manje od 20% ukupne površine...
prognoza vremena
Popis benzinskih postaja
Popis marina
popis lučkih kapetanija
Korisni linkovi
nautički web shop