Elektronska nautička novina
Povratak na početnu stranicu
 
| Podijeli ili spremi u Favorite
  ENGLISH (powered by Google translate)  
 
iPhone i gumenjaci
Tema iPhone i gumenjaci djeluje pomalo nevjerojatno za sve one koji su imali priliku koristiti iPhone na gumenjacima ili opčenito raditi poslove u doticaju s morem, prašinom ili blatom. Uza sve to osjetljivi iPhone nije baš spreman istrpiti jače udarce. E sada je i tome došao kraj...
Naslovnica
Foto galerija


 
ANKETA
  NALAZITE SE U > EKOLOGIJA
17.6.2011. 5:21:55   
Vjetar, biznis budućnosti
 
 
   Posljednji u nizu projekata koje sam odradio sa firmom Prysmian u lipnju 2011 bilo je polaganje energetskog kabela koji povezuje Vjetro Farmu Walney 1 i Walney 2 u Irskom moru ( na Engleskom dijelu obale u blizini Liverpoola ), sa potrošačima na engleskom dijelu kopna.  U priči sa klijentom koji u projektu predstavlja Dansku firmu DONG Energy, saznao sam mnoge stvari koje su se prije samo par godina činile kao daleka budućnost, a danas su evo u fazi ispitivanja i samo što nisu postale dio naše svakodnevnice.
   Vjetro-farme koje se intenzivno grade diljem Engleske obale Sjevernog i Irskog mora imao sam priliku vidjeti još iz aviona prije slijetanja u Manchester kao i obližnju nuklearnu termo-elektranu koja zloslutno ispušta gusti dim iz 3 ogromna dimnjaka stara već 40 godina. Cilj gradnje ekološki čistih vjetro-farmi usred morske pučine je upravo taj da se nuklearke čim prije maknu iz gradskih okruženja, posebno nakon što je svijet dobio upozorenje u obliku nuklearne katastrofe u Japanu.  Dvije vjetro-farme od kojih jednu vidimo na slici svojim kapacitetom znatno nadmašuju kapacitet koji daje nuklearna elektrana smještena između Manchestera i Liverpoola i što je najbolje od svega investitor u vjetro-elektrane  ima dogovor  sa UK vladom kojim garantira istu cijenu energije u slijedećih 20 godina. Na ovaj način su Danci dobili posao, a Englezi jeftinu struju iz čistih izvora i mogućnost uklanjanja nuklearke iz svojeg susjedstva.
 
   Jedna turbina koja se sastoji od svojega temelja postavljenog na dubini od 30-tak metara, stupa u moru ( plima varira od 8-10 metara ) te stupa na kojem stoji generator i krila turbine sa postrojenjem stoji oko 3 milijuna Eura bez kabela s kojim se spaja u mrežu. Vjetro turbine sastoje se od tri krila na osovini koja direktno pokreče generator u glavi turbine. Krila su napravljena od lakog materijala i okreću se na najmanjim brzinama vjetra, a mogućnost zaokretanja krila omogućava smanjenje otpora pa na taj način turbine imaju iste okretaje  i pri olujnim snagama vjetra. Cijelu vjetro farmu može se kontrolirati sa jednog mjesta i to sa običnim malo jačim laptopom.
 
   Investiciju u vjetro farme Walney 1 i Walney 2 ( svaka  sa po 51 turbinom )  podjelili su Danci i Šveđani,  dok su Talijani, odnosno jedan ogranak Pirelli-a pod imenom Prysmian,  uključeni u postavljanje energetskog kabela. Svaka od ovih farmi pojedinačno dovoljna je za opskrbu energijom za oko 3 omanja grada veličine Zadra, a zajedno nadmašuju kapacitet postojeće nuklearke koju UK vlasti planiraju ugasiti. Engleska offshore industrija, uključujući naftni i plinski biznis, nikad nije bila zaposlenija, a polja na kojima se postavljaju vjetro-farme vrve od radnih brodova svih vrsta. Jedan od najneobičnijih je platforma SVANEN ( labud ) koja je šira nego duža, a služi za nabijanje stupova u mekano dno. Dok ona radi osjećate snažne udarce pod nogama iako ste stotinama metara udaljeni od mjesta instalacija. Na slici je SVANEN u momentu kad mu pristiže nova cijev ( temelj na kojem stoji turbina ).
 
    Najnovija tehnologija prijenosa energije bežičnim putem uznapredovala je toliko da se uskoro najavljuje i u praksi. Energetski kabel ( koji dolazi direktno sa vjetro farmi ) jednostavno će biti postavljen uz auto puteve iz kojih će se napajati potrošači odnosno automobili. Uz to brzine će biti ograničene, a ono dobro dolazi s činjenicom da neće biti potrebne stanice za promjenu baterija kakav je bio prvotni plan sa elektro-automobilima. Moje pitanje ( u stilu monkey see- monkey do ) bilo je kako će se takva energija naplačivati? Nisam pri tom razmišljao da postoje magični čipovi koji sve rješavaju. Takvi čipirani automobili postoje u nekim zemljama i služe za ograničenje brzine, pa ako je kojim slučajem prekoračite, a pritom prođete pored čitača kojih ima posvuda, na kućnu adresu stigne vam račun sa kaznenom prijavom. Zgodno zar ne…
   Na pitanje tko ulaže u ove poslove iznenadio me odgovor da su to pretežno privatni investitori koji vide drugačiju budućnost pa već sada traže mjesto u tom biznisu s vjetrom. Očekivao sam da će to pretežno biti naftne kompanije koje posjeduju kapital, a budućnost fosilnih goriva nije baš svijetla. Sve nove tehnologije koje postižu fantastične rezultate i sasvim su izvjesna budućnost, neće se u praksi raširiti baš posvuda tako lako i brzo, ali da ćemo ih uskoro vidjeti u razvijenijem dijelu svijeta…svakako hoćemo.
 
Fotografije i Tekst: Drago
Ilustracija: Wind Energy Magazine
Print | Pošalji prijatelju | Komentiraj članak (1)

komentari članaka
cLMmRIqQ
Wow, that's a ralley clever way of thinking about it!
Vjetar, biznis budućnosti

Zamjena elektrana na fosilna i nuklearna goriva prioritetna je zadaća svih ozbiljnih vlada diljem svijeta nakon katastrofe u Japanu na nuklearnoj elektrani Fukušima. Razvijeni zapad uhvatio se toga posla vrlo ozbiljno, a najdalje u tome su stigli Finci, Šveđani, Danci. U korak s njima ozbiljno su krenuli i Britanci na način da su izgradnju vjetro-farmi prepustili drugima, a za uzvrat dobili jeftinu struju. Evo što je na svom zadnjem poslu zabilježio novinar G-coma.
Ronjenje u rešetkama.

U našoj Lijepoj vladaju čudni ljudi, koji donose čudne zakone i obrazlažu ih čudnim rečenicama s čudnim izrazom lica. Sreća i nesreća naša je u tome što se ne znaju i ne mogu organizirati da donesene zakone i provode, jer su previše zaokupljeni svojim potrebama i obavezom da neprestano bacaju kore od banane pod noge svima oko sebe koji ne misle isto kao oni.
Motorizirajte se na struju…?!

Više nije pitanje treba li ili ne treba postepeno smanjivati stvaranje stakleničkih plinova ( da ne spominjemo sada tu i ostale vrste smeća ) ne bismo li spasili sebe na ovoj planeti…za planetu ne trebamo brinuti, ona će preživjeti…mi smo ti koji ćemo biti determinirani…?! Možemo li mi kao pojedinci ikako doprinijeti da počnemo djelovati odgovornije prema sebi. Možda je odgovor i pozitivan ukoliko uspijemo svoje dizelske i benzinske mašine uskoro zamijeniti onima na elektro pogon.Predstavljamo vam naš izbor nekoliko vrlo zanimljivih i gotovih rješenja elektro gumenjaka pa sve do velikih katamarana.
Gore ne može...!

Prolazi tko zna koja po redu godina famoznih nebuloza kojima je skupina šerifa odlučila uvesti reda u HR ronjenje! Ta čuvena floskula nemilo se rabi od toga dana, a pogledajmo danas kako su razni šerifi konačno UREDILI naše ronjenje...može li biti gore!
Dekompresijska bolest

Dekompresijska bolest jedna je od onih zbog koje je ronjenje kao sport došlo na jako loš glas. Ivan Šoša opisao nam je ovu bolest na vrlo jednostavan naćin pa preporučamo da svakako pročitate ovaj članak.
prognoza vremena
Popis benzinskih postaja
Popis marina
popis lučkih kapetanija
Korisni linkovi
nautički web shop