Elektronska nautička novina
Povratak na početnu stranicu
 
| Podijeli ili spremi u Favorite
  ENGLISH (powered by Google translate)  
 
iPhone i gumenjaci
Tema iPhone i gumenjaci djeluje pomalo nevjerojatno za sve one koji su imali priliku koristiti iPhone na gumenjacima ili opčenito raditi poslove u doticaju s morem, prašinom ili blatom. Uza sve to osjetljivi iPhone nije baš spreman istrpiti jače udarce. E sada je i tome došao kraj...
Naslovnica
Foto galerija


 
ANKETA
  NALAZITE SE U > GUMENJACI
8.3.2011. 20:39:29   
Lolivul 590
  
 
   Prvi projekt bila mu je radikalna rekonstrukcija obiteljskog krstaša Jaz 29 u potpuno regatnu jedrilicu Kvaka, osvajača brojnih regata tijekom devedesetih godina. Jednak uspjeh postigao je i s jedrilicom Mozak, gdje je na bazi modela Alibaba 26 konstruirao modernog regatjera, još uvijek favorita svih regata na kojima nastupa. U oba ova modela sve preinake odnosile su se na linije podvodnog dijela trupa, raspored težina i sve ostale faktore bitne za brzinu broda, a nikako na interijer, pa ovi modeli ni u pretpostavci nisu mogli imati komercijalnu namjenu. Nije se tome ni začuditi jer Mate Arapov svoje prve europske medalje i donosi kao junior brodomodelarstva, a navika konstantnog poboljšanja modela jednostavno je ostala usađena u njemu.
   Nastupajući po regatama širom svijeta boreći se za svjetski vrh u klasi Laser, uočava da dobar gumenjak jedriličarskog trenera u svim uvjetima i na svim morima mora biti brz, udoban i siguran, a ujedno relativno lagan i jednostavan za transport trajlerom. Iskreno, bez obzira na veliki porast i razvoj proizvodnje gumenjaka vrlo je malo modela koji mogu zadovoljiti sve ove kriterije. Od ideje da projektira novi model prošle su pune dvije godine skiciranja, uspoređivanja i dorađivanja skica, da bi napokon prije nekoliko mjeseci, zajedno s dugogodišnjim prijateljem Ivom Sliškovićem, izradio model, kalup, pa i ovaj prvi odljev. U fazi pripreme velika pomoć došla je od Luke Colnaga, studenta Instituta pomorskih tehnologija Westlawn i još uvijek zagriženog brodomodelara. Lukin projekt dvanaest metarskog gumenjaka aluminijskog trupa s kabinom trebao bi zaploviti krajem ove godine, ali o tome nekom drugom prilikom.
   Dakle, prototip je gotov i već na prvi pogled se vidi da je drastično različit od konvencionalnih gumenjaka. Karakteriziraju ga izuzetno visok pramac i izdužen oblik. Dug je 5,90 metara, a u najširem, krmenom dijelu maksimalna širina mu je 2,10 metara, pa opet, nije nestabilan čak ni kada se dvoje istovremeno ukrcavaju preko istog boka. Samo se lagano nagne, tubus nasloni na more i tako miruje. Ivo tvrdi da se i s trojicom na boku jednako ponaša.
 
 
   Prototip je opremljen četverotaktnom Hondom od 75 konjskih snaga, premda je projektom predviđeno, a i krmeno zrcalo tako ojačano, da može nositi motore do 115 konjskih snaga. Lagano isplovljavamo na minimumu s 800 okretaja, a gumenjak lagano klizi i polako, bez ikakvih ukopavanja, prati amplitude vala glisera u prolazu, dok brzinomjer pokazuje konstantnu brzinu od 4 čvora. Isplovljenjem iz marine podižemo režim rada motora za 500 okretaja, a gumenjak kao da se ukruti i čvrsto zaplovi brzinom od 5,5 čvorova, ali više se ne obazire na val, nego ga jednostavno probije, i dalje ne gubeći brzinu. Daljnjim kontinuiranim dodavanjem gasa pramac se minimalno podiže, sve do 2500 okretaja kada plovi brzinom od 7,5 čvorova, a zatim se sam spusti, okretaji podignu na 3000 i naglo zaglisira brzinom od 14 čvorova. Svako daljnje dodavanje gasa drastično podiže brzinu, nimalo ne gubeći punu sigurnost, a maksimalnu brzinu postigao je na 4800 okretaja, na trenutke i preko 30 čvorova. Interesantno je da iste brzine postiže bez obzira da li plovi niz val ili prema njemu. Naglim oduzimanjem gasa samo se umiri, inertno nastavi kliziti još neko kratko vrijeme i stane. Pokušali smo izmjeriti koliko mu je potrebno da zaglisira. Nemoguće, naglim dodavanjem gasa već na prvom valu starta glisirajući. Isto se ponaša i kada ploveći na pola gasa želite naglo povećati brzinu, samo se prvim valom podigne i već za par sekundi plovi maksimalnom brzinom.
 
 
   Kako je riječ o prototipu na kojemu je potrebno ispitati sve eventualne greške, gumenjak osim konzole upravljača i duplim jahačkim sjedalom nije opremljen nikakvom dodatnom opremom, pa tako ni ručkama koje bi osigurale siguran oslonac. Kormilaru je lako jer kako gumenjak nema nikakvih vibracija, naglih naginjanja ili posrtanja, dovoljan je oslonac ruke na timunu. Nezgodnije je osobi na sjedalu iza njega, jer jedini siguran oslonac sada je kormilar. Kod naglog dodavanja gasa s ovog sjedala potrebno se držati kormilara, slično kao na kopnu kod vožnje motorom, a i ovaj nagli start vrlo mu je sličan. U naglom okretu također je potpuno siguran i bez ikakvih trzaja i proklizavanja krene u zadanom smjeru. Lagano se nagne na bok, a ovako postavljeni tubus sada se na površinu mora naslanja u blagom luku i znatno smanjuju radijus okreta. Kod naglog okreta iz puni lijevo u puni desno samo lagano promijeni bok i ponaša se jednako. Kako je ovaj gumenjak dosta uzak, iznenadila nas je plovidba s valom u čisti bok. Bez obzira kojom brzinom plovi na bočni val uopće ne reagira, samo se lagano podiže i spušta za valom, bez ikakvih naginjanja ili valjanja.
 
 
   Jedini manji problem prilikom testa bio je kod brže pravocrtne vožnje krmom. Ispod krmenog zrcala stvara se val koji se ipak na momente prelije u kokpit. Objašnjenje je jednostavno. Krmeno zrcalo na prototipu je namjerno nešto niže, kako bi se mogao isprobati sa bilo kojim motorom, pa ni dodatni pjoveri koji bi taj val preusmjerili vani nisu ni postavljeni. Za pražnjenje kokpita predviđen je veliki otvor na krmenom zrcalu, koji je spojen na kratku fleksibilnu cijev, privezanu uspravno uz zrcalo. Cijev se jednostavno spusti u more, gumenjakom zaglisira i kokpit vrlo brzo isprazni. U normalnoj plovidbi za cijelo vrijeme testiranja u gumenjak nije upala niti jedna kapljica mora, a posljedica je to jednog posebno razrađenog detalja. Osim dubokog V podvodnog dijela, uz bokove su postavljena dva visoka zračna tunela, s dosta naglašenim vanjskim stijenkama. Bočni val koji nastaje ispod pramca preko ovih stijenki se usmjeri prema zračnom tunelu i nestaje iza krme. Kada bi krmeni dio tubusa bio samo malo više podignut gumenjak ne bi proizvodio nikakav val. Za vrijeme testa smo se uvjerili da bi najvjerojatnije i s motorom od 50-ak konjskih snaga zadržao sve karakteristike, osim naravno kojeg čvora brzine, a sa znatno lakšim motorom tubusi bi još isplivali i vjerojatno bi se potpuno eliminirao i ovaj mali bočni val.
   Ovaj gumenjak, premda još nema imena, sigurno ima široki spektar potencijalnih kupaca. Iako prvenstveno zamišljen kao prava radna brodica za sve vremenske uvjete, podjednako je dobar za sport i razonodu. Prve konkretne zainteresiranosti o kupnji krenule su već s informacijom da Mate Arapov kreće s realizacijom ovog projekta, a sada, kada je prototip zaplovio, više nema nikakvih sumnji u uspjeh ovog modela.
 
Karakteristike i cijena:
 
dužina preko svega……………….. 5,90 m
unutarnja dužina.............................. 5,10 m
širina.............................................. 2,10 m
unutarnja širina................................ 1,105 m
promjer tubusa................................. 47/37
broj komora...................................... 5
tank goriva....................................... 100 lit
težina.(s motorom)........................... 470 kg
motor Honda..................................... 75 ks
motor(max.).....................…………115 ks
proizvođač.........Ivo Slišković i Mate Arapov
cijena (još u kalkulaciji).........cca. 9.000 eura

Informacije o kupnji: http://www.lolivul.com/

 

Print | Pošalji prijatelju | Komentiraj članak (0)

Vjetar, biznis budućnosti

Zamjena elektrana na fosilna i nuklearna goriva prioritetna je zadaća svih ozbiljnih vlada diljem svijeta nakon katastrofe u Japanu na nuklearnoj elektrani Fukušima. Razvijeni zapad uhvatio se toga posla vrlo ozbiljno, a najdalje u tome su stigli Finci, Šveđani, Danci. U korak s njima ozbiljno su krenuli i Britanci na način da su izgradnju vjetro-farmi prepustili drugima, a za uzvrat dobili jeftinu struju. Evo što je na svom zadnjem poslu zabilježio novinar G-coma.
Ronjenje u rešetkama.

U našoj Lijepoj vladaju čudni ljudi, koji donose čudne zakone i obrazlažu ih čudnim rečenicama s čudnim izrazom lica. Sreća i nesreća naša je u tome što se ne znaju i ne mogu organizirati da donesene zakone i provode, jer su previše zaokupljeni svojim potrebama i obavezom da neprestano bacaju kore od banane pod noge svima oko sebe koji ne misle isto kao oni.
Gore ne može...!

Prolazi tko zna koja po redu godina famoznih nebuloza kojima je skupina šerifa odlučila uvesti reda u HR ronjenje! Ta čuvena floskula nemilo se rabi od toga dana, a pogledajmo danas kako su razni šerifi konačno UREDILI naše ronjenje...može li biti gore!
Dekompresijska bolest

Dekompresijska bolest jedna je od onih zbog koje je ronjenje kao sport došlo na jako loš glas. Ivan Šoša opisao nam je ovu bolest na vrlo jednostavan naćin pa preporučamo da svakako pročitate ovaj članak.
Pijanstvo velikih dubina

Na radost uredništva G.com-a, a i na vašu također, dobili smo novog stručnog suradnika za područje ronjenja, pa ćemo tako ubuduće imati priliku čitati opširne tekstove i stručne savjete vezano za ovu tematiku koju možete nači u poglavlju AQUALUNG. Evo i prvog teksta na temu u naslovu. Molimo čitatelje za svoj komentar kako bi ohrabrili Ivana u njegovom radu...
prognoza vremena
Popis benzinskih postaja
Popis marina
popis lučkih kapetanija
Korisni linkovi
nautički web shop